Sarajevo u travi, smeću i zarazi: Ko je kriv?

Kompleksna mreža nadležnosti i nedefinisane odgovornosti

Portparolka KJKP Park, Aldijana Hamza, naglasila je da radnici Parka nisu ovlašteni da održavaju sve zelene površine u Kantonu Sarajevo:

"Mi smo nadležni za održavanje 42% zelenih površina u Kantonu Sarajevo, što iznosi oko 3,2 miliona kvadratnih metara od ukupno osam miliona", izjavila je Hamza.

Dodala je da se ostatak odnosi na zemljište u vlasništvu privatnih i institucionalnih subjekata, koji su obavezni sami se brinuti o komunalnoj higijeni tih prostora.

Situacija na terenu, prema njenim riječima, dodatno je otežana jer građani Parku često pripisuju odgovornost i za one lokacije koje nisu u njihovoj nadležnosti:

"Imate zarasle površine u centru grada, uz obalu Miljacke, u industrijskim zonama i drugim dijelovima, koje niko godinama ne održava. To onda postaje i prostor za divlje deponije."

Urbanisti kao čistači: Radnici Parka češće uklanjaju smeće nego što sade drveće

Hamza izražava razočaranje što su radnici Parka, koji bi se trebali baviti hortikulturom, danas više angažirani na uklanjanju smeća:

"Mi bismo trebali biti estete, a ne ljudi koji čiste smeće. Naši radnici više vremena provedu čisteći kućni otpad po parkovima, nego koseći travu ili sadeći cvijeće."

Problem, dodaje, nije samo sistemski, već i kulturni: "Smeće iz domaćinstava završava u korpama na dječijim igralištima, što je neodrživo. To je direktan uzrok širenja bolesti i pojave štetnih glodara."

Uprkos svemu, kako je istakla, Park redovno izvještava nadležne službe o lokacijama koje nisu u njihovoj nadležnosti, ali reakcije su izostale.

Građani između pasivnosti i lične inicijative

Vesna Bogunović iz Građanske inicijative za bolje i ljepše Sarajevo dala je primjer lične odgovornosti, navodeći kako je morala više puta reagovati da bi park u njenoj blizini bio pokošen:

"Zvala sam nadležne jer sam primijetila da je park u Dalmatinskoj ulici zapušten. Iako ga ne koristim, smatrala sam da je moja građanska dužnost da reagujem."

Bogunović je podsjetila da građani često očekuju da sve rješava sistem, ali i da je u mnogim slučajevima upravo individualna inicijativa ključna za promjene: "Ne možemo očekivati da komunalna preduzeća čiste naše podrume. Prvo moramo počistiti ispred svog praga."

Ko zaista sankcioniše neodgovorno ponašanje?

Pitanje odgovornosti i sankcionisanja loših praksi izazvalo je dodatnu raspravu. Voditeljica je otvorila dilemu o nepostojanju komunalne ili ekopolicije, na što je reagovao direktor KJKP Rad, Mirsad Jašarević.

"Postoje ekoredari, ali oni nemaju policijska ovlaštenja. Njihova jedina uloga je da detektuju problem i proslijede ga inspekciji. U cijelom Kantonu Sarajevo rade samo dva komunalna redara", objasnio je.

Jašarević je naveo da bi stvarno rješenje bilo formiranje komunalne policije sa ovlaštenjima za izricanje kazni: "U procesu je zakon koji bi to omogućio, ali dok se ne usvoji – vrtimo se u krug."

Kanalizacija u podrumima i leptospiroza: Sistem u kvaru ili društvo bez svijesti?

Pitanje komunalne odgovornosti dodatno je aktualizirano pojavom epidemije leptospiroze u Kantonu Sarajevo, a građani sve češće svjedoče i prodoru kanalizacione vode u podrume stambenih zgrada. No, kako tvrdi direktor KJKP Vodovod i kanalizacija, Adnan Šerak, uzrok takvih problema vrlo često leži u neodržavanju unutrašnjih instalacija, za koje su zaduženi upravo vlasnici i upravitelji objekata.

"Voda iz kanalizacije ne može se vratiti u objekt ako nije došlo do začepljenja priključka, a priključci su odgovornost upravitelja zgrade, ne Vodovoda", objasnio je Šerak.

Prema njegovim riječima, glavni kanalizacioni vodovi su u nadležnosti Vodovoda i redovno se održavaju, ali svaka zgrada mora sama angažovati stručne službe ukoliko dođe do problema unutar priključka.

"Hlor ubija bakterije": Voda u Sarajevu sigurna

U vezi sa sumnjama da bi voda mogla biti izvor infekcija, Šerak kategorično odbacuje mogućnost kontaminacije vodovodnog sistema:

"Hlor u vodi potpuno uništava ovakve bakterije. Naši nalazi to potvrđuju. Ljudi vrlo često komentarišu oblasti koje ne poznaju, a zanemaruju mišljenja stručnjaka", rekao je i dodao da je redovno laboratorijsko testiranje jasan dokaz sigurnosti sarajevske vode.

Kao odgovor na pojavu zaraze, Šerak navodi da je Vodovod, zajedno s Ministarstvom komunalne privrede, dodatno očistio brojne gradske ulice koje su u njihovoj nadležnosti, iako su ranije već bile obuhvaćene planom redovnog čišćenja.

Kanalizacijski sistem zatrpan smećem: flaše, životinjske kože, pa čak i jeleni

No, jedan od ozbiljnijih problema, upozorava Šerak, jeste sadržaj koji ne bi smio nikako završiti u kanalizaciji:

"Na postrojenju Butile pronalazimo flaše, kože mrtvih životinja, pa čak i tijela jelena, pasa, mačaka. Ti predmeti uništavaju skupe dijelove postrojenja, a njihova popravka ide iz budžeta građana", upozorava.

Dodaje i da su prošle godine pronašli više od 300 nelegalnih priključaka, što dodatno otežava sistem i izaziva gubitke: "Ne možemo riješiti problem ako građani ne prijavljuju one koji se nelegalno priključuju."

Pored ljudskog faktora, i priroda igra ulogu. Intenzivne ljetne padavine, kako kaže Šerak, odnose velike količine materijala koji završavaju u kanalizaciji i uzrokuju začepljenja. Tako sistem dodatno slabi i postaje sklon kvarovima, osobito u periodima velikih pljuskova.

Grad pun kontejnera – i problema

Direktor KJKP Rad, Mirsad Jašarević, kazao je da je njihova reakcija na pojavu leptospiroze bila brza i odlučna:

"U samo tri dana odvezli smo 136.000 kilograma otpada. Ali panika među građanima dovela je do toga da se otpad masovno iznosi na javne površine."

Jašarević je najavio projekat video nadzora kako bi se spriječilo formiranje divljih deponija te upozorio na zastarjelost kontejnerskog sistema:

"Postojeći kontejneri potiču još iz vremena Olimpijade. Pokrenuli smo izradu standarda koji će propisati kako treba izgledati prostor za odlaganje otpada u novim objektima."

Problemi sa kapacitetima i birokratijom

Odgovarajući na pritužbe građanke Vesne Bogunović da voda iz vodovoda cure danima, Šerak priznaje postojanje problema, ali i ograničenja:

"Nekada naši radnici ne odrade posao kako treba, ali često čekamo općinske saglasnosti za intervencije. Ne možemo jednostavno ući i iskopati ulicu bez dozvole."

Dodaje da komunalna preduzeća imaju ograničene kadrovske kapacitete: "Imamo 800 radnika, ali mnogo njih ima ljekarska ograničenja. Neki ne mogu noću raditi, a vikendom igraju fudbal. Ne možemo ih otpustiti."

Hoće li Sarajevo imati vode ovog ljeta?

Na pitanje o mogućim restrikcijama vode tokom ljetnih mjeseci, Šerak odgovara:

"Ulažemo napore da očuvamo stabilno vodosnabdijevanje. Prošle godine je bilo tek nekoliko dana noćnih redukcija, ali klimatske promjene nas upozoravaju – dolazimo u period u kojem ćemo svake druge godine imati suše."

Politika u komunalnom sektoru?

Na pitanje da li politička pripadnost direktora utiče na saradnju, Šerak je jasan:

"Ne vidim da postoji ikakva politička obstrukcija. Ključ je saradnja s načelnicima općina, bez obzira na stranačku pripadnost."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad